Novosti
Ministar Ivan Vrdoljak o legalizaciji
Vjesnik, 05. i 06. siječnja 2012. godine
Maja Sajler Garmaz
Ministar Ivan Vrdoljak o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata: Razmišljamo o nekom vidu kreditiranja troškova legalizacije objekata. Država bi na sebe preuzela osiguravanje povoljnih kreditnih linija, možda i jamčila povrat. Imovinom se u takvim slučajevima ne bi moglo raspolagati do isplate svih troškova državi
Pet mjeseci nakon što je donesen novi zakon o postupanju s nezakonito sagrađenim objektima, koji je trebao riješiti problem više od 150.000 bespravno sagrađenih kuća i drugih objekata diljem Hrvatske, do danas se za legalizaciju prijavio tek jedan posto vlasnika takvih nekretnina. Tek što je preuzeo resor graditeljstva i prostornog uređenja, ministar Ivan Vrdoljak jasno poručuje da zakon treba hitno mijenjati jer je nedorečen, pun nepoznanica i dodatno komplicira proceduru legalizacije objekata.
Što je sporno u zakonu i zbog čega je neprovediv?
Skoro svaki članak i stavku zakona bilo je potrebno dodatno tumačiti i objašnjavati i još uvijek nam stižu brojni upiti i zahtjevi za pojašnjenjima i od građana i od struke. Dosta mi je više neprovedivih i kompliciranih zakona! Naša odluka mora biti – ili legaliziramo ili kompliciramo, odnosno ne legaliziramo. Puno je prostora za pojednostavljivanje. Izmjena zakona jedan je od naših najvećih prioriteta; već ovaj mjesec krećemo s radnom grupom koja će napraviti prijedlog izmjena i dopuna.
Na koji način planirate model plaćanja legalizacije socijalnom statusu građana, kako ste najavljivali?
Smatramo da je vrlo kompliciran i način izračuna naknade. Razmišljamo o nekom vidu kreditiranja gdje bi država na sebe preuzela osiguravanje povoljnih kreditnih linija, možda i jamčila povrat. U takvim slučajevima moramo zaštiti i interes države, znači upisali bismo se na imovinu s kojom se ne bi moglo raspolagati do isplate svih troškova državi. Mnogi vlasnici objekata nisu kreditno sposobni, a još manji broj u mogućnosti je izdvojiti sva sredstva odjednom, a to ne smije biti prepreka legalizaciji.
Hoćete li provoditi, kao jednu od mjera, rušenje bespravno sagrađenih objekata i u kojim slučajevima?
Prioritet je legalizacija, nakon toga gradnja, a tek kao konačna mjera uklanjanje. Znači, za bespravno sagrađene objekte koji su u prostoru nastali do 21. lipnja 2011. i time načelno stekli mogućnost legalizacije, naravno ako udovoljavaju ostalim uvjetima, uklanjanje nije prioritetna mjera. Nakon što provedemo legalizaciju, tek tada ćemo postati vrlo rigorozni kod pojave nove bespravne gradnje.
Gorući problem je i legalizacija objekata u poljoprivredi, jer seljaci neće moći povlačiti potpore Europske unije ako ne legaliziraju objekte. Koliko je takvih objekata, na koji način to planirate riješiti i u kojem roku?
Kao i za ukupan broj bespravno sagrađenih objekata i za poljoprivredne objekte baratamo samo procjenama, a one su vrlo različite. Najveća brojka koja se pojavljuje dolazi do čak 135.000 bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata. Međutim, nitko ne zna pravo stanje. Zakon ćemo mijenjati u suradnji sa strukovnim i drugim udruženjima vezanim uza selo i poljoprivredu koji imaju najbolji uvid u pravo stanje i najveće probleme. Nije bitan samo broj poljoprivrednih objekata, puno je važnija činjenica da su ti objekti izvor egzistencije velikog broja ljudi. Bez legalizacije nema potpora, a poljoprivreda ni u jednoj europskoj zemlji bez potpora ne funkcionira. Ulaskom u Uniju pružit će nam se mogućnost pristupa puno većim financijskim sredstvima nego do sada, a ni ova dosadašnja nismo u dovoljnoj mjeri iskoristili. Smatram da će država morati puno konkretnije razmišljati o svakom pojedinačnom objektu. Vjerujem da ćemo pojednostavljenjem procedure, ali i pružanjem stručne i financijske potpore uspjeti pripremiti veliki broj poljoprivrednih objekata za legalizaciju, jer nam je cilj svima – i poljoprivrednicima i državi – da što više poljoprivrednih gospodarstava ostvari pravo na EU-ove subvencije.
Najavili ste i da ćete napraviti prijedlog za decentralizaciju građevinske inspekcije. Kakvi su vam tu planovi?
To nije prioritet, jer se ne reflektira toliko na gospodarski rast, koji je temeljni Vladin cilj. Ustavom je zajamčeno pravo i obveza lokalne samouprave da brine o svom prostoru. Lokalna i regionalna samouprava donosi prostorne planove, a od prije nekoliko godina izdaje i odobrenja za gradnju te je stoga logičan sljedeći korak prenošenje nadležnosti nadzora nad gradnjom u smislu legalnosti. Jer, građevinska inspekcija nadzire gradi li se neki objekt na temelju odobrenja, koje opet mora biti u skladu s prostornim planom.
To znači da građevinska inspekcija nadzire provođenje akata lokalne samouprave i logično je da bude unutar lokalne samouprave. Decentralizacija je svima u programima, samo je mi i mislimo provesti.
Nitko ne zna koliko ima bespravno sagrađenih objekata
Koliko je danas u Hrvatskoj bespravno sagrađenih objekata i koliko će trebati vremena da se sve to riješi?
Baza bespravno sagrađenih objekata ne postoji! Nitko ne zna koliko ih ima. Građevinska je inspekcija predala lokalnoj samoupravi podatke iz svoje evidencije, ali to nije ni blizu potpuna slika. Za brojne bespravne objekte nikada nije vođen inspekcijski postupak. Barata se procjenom da bi bespravnih objekata moglo biti oko 150.000. Ja vjerujem da ih ima i više. Bespravna gradnja nastajala je kroz dugi niz godina, pa će tako i njezino rješavanje biti dug proces u koji želimo što prije ući.
Korisni savjeti > Novosti \ O nekretninama \ Legalizacija objekta \ O uštedi energije \ Cijene nekretnina u RH
Verzija prikladna za pisač Pošalji stranicu e-poštom Dodaj u Favorite CMS Dizajn